Prelazak na euro u bankarskom sektoru: izazovi i prilike - IT Sistemi
Scroll to top
hr

Prelazak na euro u bankarskom sektoru: izazovi i prilike

Euro se uvodi kao službena valuta u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine, a od 5. rujna 2022. godine do kraja 2023. godine cijene se iskazuju dvojno – u kunama i u eurima. Jednu od ključnih uloga u tranziciji igraju banke pa smo, kao njihov dobavljač, odlučili sagledati s kojim izazovima su se susreli, s kojima će se tek susresti i u čemu mogu vidjeti svoje prilike.

Većina tereta promjene valute je na bankama

Većina tereta prelaska na euro će pasti na banke. Neto trošak bankarskog sektora za tranziciju procjenjuje se na 300 milijuna eura (ukupan trošak umanjen za očekivane uštede i dodatne prihode banaka povezane s uvođenjem eura). Treba naglasiti da se cijeli iznos ne odnosi samo na jednu godinu, a izvjesni dio će se deklarirati kao investicije.
(The Banker, Croatia’s banks to play key role in transition to eurozone)

Složenost sustava zahtijeva pomne pripreme

Veliki dio troškova generira tehničko-tehnološki aspekt koji je osobito evoluirao posljednje tri godine kako je pandemijska situacija zahtijevala tehnološki odgovor banaka. Svi (ili gotovo svi) IT sustavi su zahvaćeni promjenama uzrokovanim prelaskom na euro. Koliko je složen cjelokupni proces, objasnio nam je Daniel Mamić, Senior Business Analyst IT Sistema.

Banka pojedine sustave održava i razvija sama (najčešće core sustav i sustave koje banka smatra osnovnim i ključnim za poslovanje), a za ostale uglavnom ima vanjske dobavljače.

Uzmimo, primjerice, da banka u svome core sustavu promijeni valutu za platni promet, potrebno je izmjenu napraviti i u svim servisima koji te podatke povlače/šalju iz core sustava te svim krajnjim sustavima koji se naslanjaju na te servise. Da stvar ne bude tako jednostavna, u nekim procesima u core sustav banke dolaze podaci iz vanjskih, trećih sustava. Što znači da je za jednu cjelokupnu promjenu potrebno koordinirati aktivnosti 4, 5 i više dobavljača, s aktivnostima koje i sama banka treba napraviti.

Kada dodamo da je to primjer promjene u samo jednom procesu, a da promjena valute obuhvaća na desetke procesa i desetke sustava, jasnija nam je kompleksnost ovakvog projekta za banku.

znak eura

Kako bi što spremnije dočekale promjenu valute, banke su uglavnom ove kalendarske godine dale najveći prioritet EUR projektima, dok su ostale zahvate svele na minimum ili kompletno odgodile.

Osim ulaganja u IT sustave, banke se susreću i s brojnim drugim financijskim izazovima među kojima su i gubici mjenjačkih poslova, gospodarska situacija visoke inflacije, a osobito sužavanje kamatne marže.

Svakako valja spomenuti i fiksne vremenske rokove koji predstavljaju poseban izazov. Ovisno o arhitekturi sustava i procesa, ovisnost o vanjskim dobavljačima je moguće minimizirati na način da se prije datuma prelaska na euro kroz dorade u konfiguraciji sustava omogući bankama da neke promjene odrade samostalno u trenutku promjene. Time se umanjuje broj sudionika u procesu i osigurava pravovremenu realizaciju promjena.

Kriju li izazovi i neke prilike?

Svim navedenim možemo zaključiti da se banke nalaze u izazovnom vremenu, a pritom ne mislimo samo na financijski, nego i na organizacijski, strukturalni i procesni aspekt.

Svaka promjena, međutim, nosi i svoje prilike. Manja izloženost valutnom riziku, regulatorni troškovi za banke će se smanjiti zbog smanjenja stope obvezne pričuve s 9% na 1% prema odredbama eurozone i ukidanja obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima, povoljnije zaduživanje, samo su neke od prilika koje su ipak trajnije od jednokratnih troškova. (Ministarstvo financija, Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj)

Bankarski sektor je daleko bolje prebrodio krizu uzrokovanu pandemijom nego financijsku krizu 2008. Napomenimo da je BDP porastao za 10,2% u 2021., a očekuje se i porast u 2022. od 3,4%.

No okrećemo se tehničko-tehnološkom aspektu koji je ipak domena ekspertize IT Sistema. Cjelokupno prilagođavanje postojećih sustava daje mogućnost revidiranja istih. Kao što smo napomenuli, ova promjena zadire u sve sfere poslovanja banke, čime se otvara mogućnost uvidjeti u kojim domenama ima prostora za napredak. U doba kada digitalna transformacija od popularnog pojma postaje način poslovanja, nužno je konstantno ulagati u tehnološki napredak.

Euro kovanice

S obzirom na sveobuhvatnost trenutnih promjena, pravo je vrijeme za isplanirati buduće radnje kojima bi se papirni oblik dokumentacije sveo na minimum. Naprednim rješenjima koji se s lakoćom uklapaju u svaki sustav, banke mogu doći nadomak „paperless“ poslovanju čime snižavaju svoje troškove te poboljšavaju iskustvo i svojim zaposlenicima i svojim klijentima uz povećanje efikasnosti. Istaknimo da u cijelom procesu digitalizacije najveći potencijal krije automatizacija procesa, čime se umanjuje mogućnost pogreške, skraćuje se trajanje pojedinih aktivnosti i oslobađa vrijeme za bavljenje drugim, za banku važnijim, poslovima.

Elektronički potpis (zaposlenički i drugi ugovori, odobrenja, potvrde, krediti, platni promet), elektronske sjednice (BoardPoint) i upravljanje cjelokupnim sadržajem (EnterprisePoint, OfficePoint i Docs4ECM) samo su dio našeg proizvodnog portfelja. Zanima vas kako možemo unaprijediti vaše poslovanje?

Kontaktirajte nas za neobavezno savjetovanje!

Related posts